goranovo_puni_notaboja.png

Petar_Gudelj_PETAR GUDELJ, dobitnik Goranova vijenca?

Prosudbena komisija u sastavu:
Branimir Bo?njak, Slaven Juri?, Miroslav Kirin, Milorad Stojevi? i Tvrtko Vukovi? jednoglasno? je odlu?ila "Goranov vijenac", nagradu za pjesni?ki opus i ukupan prinos hrvatskoj knji?evnosti dodijeliti Petru Gudelju.

?

?

?

?

?

?Obrazlo?enje za nagradu GORANOV VIJENAC

Poezija Petra Gudelja, ovogodi?njeg dobitnika Goranova vijenca, jedno je od osobitijih i osobnijih pojava u suvremenome hrvatskome pjesni?tvu. Nastajala je ta poezija mimo generacijskih poeti?kih proturje?ja, a realizirala se u jedinstvenom poetozofskom nizu od prve zbirke Ruke, suze i ?empresi iz 1956. godine do posljednje Zmija mlado?enja iz 2007.? Sve u svemu dvadesetak zbirki poezije.

Nekolike su zna?ajke poezije Petra Gudelja.
Izri?ajno je njegova poezija jednozna?no neodrediva, budu?i da je u svome poetozofskome svijetu kongruentno ba?tinio vi?e stilskih razina pjesni?koga govora. Uo?ena je u njega nadrealisti?ka ?estina poetskoga izricanja, ?estina kojom se ?eli svijet uo?iti kao paradoks izme?u pjesnikove individualnosti i topi?nosti modela toga svijeta, modela koji kani razgraditi ustaljeni polo?aj ?ovjekove slike u registru umjetni?ke prispodobivosti svemu onome u ?emu kao stvaralac prebiva.

Idu?a je odlika pjesama Petra Gudelja variranje u uspostavljanju izri?ajnog kretanja. Gdjekad je to uzorak usmenosti i njene mudrosti, kad?to pjesniku podrediva biblijska retorika, kadikad izravna u svojoj poruci, nekada vi?ezna?na u svojoj nadrealnoj asocijaciji. S tim u vezi Gudeljova poezija propituje uzroke ?ovjekova otkidanja od kozmologijske cjelovitosti u koju je postavljen upravo zato da je humanisti?ki osmisli.

Upravo je zbog toga Petru Gudelju i mit oslonac za ?ovjekovo uspostavljanje vlastita identiteta. Razvidna je pjesnikova te?nja za nekom idealnom cjelovito??u, a opet paradoksalno, ona je i povod da se on pobuni protiv svoje savr?ene slike, te prilika da je svede na registar osporavanja takve iluzorne mogo?nosti. Zato Gudelja, u filozofskome smislu, zanimaju duhovna mjesta koje ?ovjek kreativno stvara kako bi u negiranju komentirao i svoju krhkost i svoju mo?. Ponajvi?e je tu nazo?na potreba da na?ela savr?enosti budu predmet njegova nijekanja, okrutnosti, stvaranja pravila razaranja koja ?e ga kreativno opslu?iti kao nestabilno bi?e poezije, izme?u ostaloga.

Zato je pjesnik, prema Gudelju pjesniku, re-kreator tragi?nih mjesta u samoostvarivosti. Takva mjesta nisu dostupnija od onih koja mame ka kozmolo?koj cjelovitosti, ali su kreativno izazovnija. Mo?da ?ak i uzoritija, budu?i da komuniciraju s potencijalom iskonske ljudske ostvarivosti.

Nasuprot takvome odustajanju od idili?ne cjelovitosti stoji i zavi?aj kao topik, ne i topos, tragi?nih mjesta, ali i duh Sredozemlja kao kreativna maska mita, mo?da ?ak i stanovita mitolo?ka prikazba u-topika. I topik i u-topik zapravo funkcioniraju kao poetozofski imaginarij, kao mjesta polaska u tra?enju kozmolo?kih pukotina koje ?ovjek stvara da bi opstao u, za pjesni?tvo, realnome stanju ?to dodiruje sve nesavr?eno, bolno, tragi?no. Istodobno i poticajno u tra?enju pjesni?kog subjekta koji nije ni sebar ni sebedaran, nego aktivna figura vlastite svijesti o pjesni?kom komuniciranju sa svijetom umjetnosti kao kriti?kim odnosom prema ranjivosti bi?a u op?em smislu.

Pjesni?ki subjekt u Petra Gudelja nesavr?enost svijeta shva?a kao produktivni dar, odnosno takve duhovne darove upravlja sebi kako bi mogao progovoriti o ornatima autoreferencijalnosti.

Iako je Gudeljeva poezija predmetnotematski, neki ka?u, ?divlja?, kultura i kultiviranost pisanja u imanenciji je Gudeljeve poezije, kao u malo koga pjesnika. On je poeta doctus koji svoju poetozofsku osvje?tenost skriva ili iza mo?nih metafora ili izravno??u izricanja. Ravnovjesje se u takvome na?inu pisanja realizira ovako: ako su metafore ?jake? strast pisanja namjerno je sputana, kada je pak strast pisanja u prvom planu ? onda pjesnik Petar Gudelj suste?e metafori mogu?u neograni?enu ?irinu.

Spominju?i ovdje strast pisanja prisje?amo se romanti?nih tragova koji su danas gotovo strani hrvatskoj poeziji. Ali, stvarna vrijednost nije samo u koncepcijskoj pripravi pisanja pjesme, negoli i u provedivosti pjesni?ke strasti u realizaciji. U tome je i Gudeljeva specifi?nost: on iskonskim zazivom i na?inom pjesni?koga govora priziva u sebi pjesnika-?reca, onoga koji misli, onoga koji osje?a i, ?to je najva?nije, osvje?tena pjesnika koji dobro zna kakav trag njegovo pjesni?tvo proizvodi u recepcijskome registru, kako intuitivnih ?itatelja, tako i onih probranih i onih koji kriti?ki tuma?e njegovu poeziju.

Pjesni?tvo Petra Gudelja - ?to ga ne samo simboli?ki, ovjen?ava Goranov vijenac, najve?a hrvatska strukovna nagrada na podru?ju poezije - nadamo se da ?e jo? vi?e produbiti ?elju da je se ?ita na stari i novi na?in, da je se ra??lanjuje u njezinim segmentima i u cjelini, Svojom strasnom, klasi?nom i modernom slikovno??u, dr?imo ne bi bila strana ni samome Ivanu Goranu Kova?i?u u njegovim najboljim pjesni?kim ostvarenjima.?

Ta podatnost mnogovrsnoj interpretaciji pridonijet ?e svakom razumijevanju poezije uop?e, pa je i u tome individualni i op?i prinos poetskog opusa zna?ajnog hrvatskog pjesnika Petra Gudelja.?

Milorad Stojevi?

Biografija:

Rodio se 29. rujna 1933. u Podosoju. Diplomirao (1959.) komparativnu knji?evnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu . ?ivi u Ba?koj Vodi.

Bibliografija:?

Ruke, suze i ?empresi, pjesme, 1956.
Isus je sam, pjesme, 1961.
Pas, psa, psu, pjesme, 1967.
Suhozidina, pjesme, 1974.
Tropi. Po?ela, pjesme, 1976.
?tit, poema, 1979.
Ilirika, pjesme, 1980.
Vrulja, pjesme, 1982.
Mit i med, pjesme, 1982.
Osmoli?, pjesme, 1982.
Vlkoe, poema, 1983.
Ilirika, izabrane pjesme na slovenskom, 1984.
Hesperidske jabuke, poema, 1986.
Europa na tenku, poema, 1987.
Vuk u novinama, izabrane pjesme, 1988.
Moja Imota, nebo, zemlja, ljudi, pjesni?ka proza, 1991.
Golubice nad jamama, sabrane pjesme, 1993.
Put u Imotu, pjesni?ka proza, 1996.
Po zraku i po vodi, pjesme, 2002.
Pelazg na mazgi, izabrane pjesme, 2004.
Zmija mlado?enja, 2007.
Pokušaj Linča {gallery}sk/linc{/gallery} KAZALIŠTE IGK poziva na predstavu Pokušaj linča 29. veljače 2020. u 20 sati, Opatovina 11
Sektor 24 - prema drami M.Lukšić: Valentinovo – dan zaljubljenih {gallery}sk/sektor24{/gallery} … u petak na Velantonovo 14.02. u 20.30h nam dođite na prvi dio predstave:SEKTOR 24...a u subotu 15.02. u 20.30h pogledajte nastavak: SEKTOR 24/2prema drami Milice L...
Umro mo Vladimir Kranjčević {gallery}AZ/kranjcevic{/gallery} Maestro Kranjčević kao dirigent vodio je od 1974. do 1987. Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" Posljednji ispraćaj biti će na Krematoriju, 14.2.2020. u 12:50. ...
Najave predstava Najavljujemo predstave Kazališta "Ivan Goran Kovačić"14.2. (petak) u 20:30 - Sektor 2415.2. (subota) u 20:30 - Sektor 24/229.2. (subota) u 20:00 - Pokušaj linča21.3. (subota) u 20:00 - Pokušaj l...
MVA u Donjoj Stubici {gallery}MVA/nastupi/donjastubica{/gallery} Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić nastupio je na Božićnom koncertu u Donjoj Stubici, prenosimo iz objave na https://www.facebook.com/pg/zvskuds...
Božićna čestitka {gallery}MVA/nastupi/palma{/gallery} Sretan Božić i Novu Godinu žele vam svima dirigent Lobel Filipić i pjevači Muškog vokalnog ansambla Ivan Goran Kovačić
MVA u crkvi Sv. Antuna Padovanskog {gallery}MVA/nastupi/svduh19{/gallery} U crkvi Župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu 30.11.2019. Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić sudjelovao je na 16. tradicion...
Goran za mlade pjesnike Goranovo proljeće Studentskog kulturno-umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" raspisuje natječaj "Goran za mlade pjesnike", nastojeći stimulirati stvaralaštvo mladih pjesnika u Republici Hrv...