goranovo_puni_notaboja.png

resickiDELIMIR REŠICKI: Dobitnik Goranova vijenca

Prosudbena komisija u sastavu:
Evelina Rudan, Branko ?egec, Miroslav Kirin, Milo? ?ur?evi? i Tvrtko Vukovi? jednoglasno je odlu?ila da ''Goranov vijenac'', nagradu za pjesni?ki opus i ukupan prinos hrvatskoj knji?evnosti?ove godine dodijeli uglednom hrvatskom pjesniku Delimiru Re?ickom.?
??????????????????

?

?

Obrazlo?enje za nagradu GORANOV VIJENAC?

?

Pjesni?tvo Delimira Re?ickog vi?estruko je nagra?ivano i u domovini i inozemstvu. Njegove pjesme uvr?tavane su u sve utjecajnije antologije i preglede hrvatskog pjesni?tva, a prevo?ene su na brojne strane jezike, izme?u ostalih na njema?ki, engleski, francuski i talijanski.

Re?icki se u hrvatskoj knji?evnosti javio sredinom 80-ih godina 20. stolje?a, zajedno s drugim danas istaknutim piscima koji su se okupljali oko tada kultnog i u jugoslavenskim okvirima utjecajnog knji?evnog ?asopisa Quorum. Kriti?ari se uglavnom sla?u s ?injenicom da je Re?icki jedan od najistaknutijih pjesnika takozvanog kvoruma?kog nara?taja. Ubrzo nakon prvih pjesni?kih knjiga (Gnomi 1985, Ti?ina 1985, Sretne ulice 1987) njegovo je pjesni?tvo i samo steklo kultni status ponajprije zbog svoje povezanosti s popularnom kulturom, a u najve?oj mjeri s post-rock, post-punk svjetskom glazbenom scenom. Nick Cave and the Bad Seeds, Joy Division, Misfits samo su neki od bendova na ?iju glazbenu poetiku katkad izravno, a ?e??e neizravno referira pjesni?ka poetika Re?ickog. Doma?a se znanost o knji?evnosti dosta iscrpno zanimala za taj vid autorova pjesni?tva. Citate, aluzije ili parafraze djela popularne i rock-kulture analiti?ari su tuma?ili uglavnom na dva na?ina: kao nedvojben iskaz postmodernisti?ke intertekstualne i intermedijalne osvije?tenosti te kao nastojanje da se prika?e jedan vid izglobljenosti ili otu?enosti pojedinca u (postmodernisti?kom) svijetu gdje su sve vrijednosti obezvrije?ene, a egzistencija obestra??ena.

Intermedijalnost u cijelosti ostaje jedno od va?nijih obilje?ja pjesni?tva Re?ickog kako na sadr?ajnom, tako i na formalnom planu. S jedne strane, reference na film, glazbu i druge suvremene umjetni?ke i medijske prakse uklopljene u pjesni?ki svijet na?in su upu?ivanja na odre?ene svjetonazorske, drugim rije?ima politi?ke i eti?ke stavove. Otuda i povezivanje pjesni?tva Re?ickog s idejama poput supkulturnog radikalizma i buntovni?tva te urbanog eskapizma. S druge strane, autorov pjesni?ki izraz obilje?ava formalna srodnost s tehnikom videospota ili s izra?ajnom izravno??u i brutalno??u post-rock ili post-punk bendova. Pjesma je popri?te brzih izmjena perspektiva i sudaranja raznorodnih motivskih sklopova ?to pridonosi oblikovanju osje?aja fragmentariziranosti i nestalnosti kako pjesni?kog svijeta, tako i zna?enja svijeta zbilje s kojim je pjesni?tvo Re?ickog u neizravnoj, ali ?vrstoj vezi. U tom se razmrvljenom prostoru pojavljuje lirski subjekt koji je uglavnom stiliziran kao otpadnik i marginalac, a ?iji je identitet na vi?e na?ina prikazan kao nestalan ili upitan.

Pjesni?tvo Re?ickog, na taj na?in, dovodi u pitanje tradicionalno shva?anje lirskog roda, ali i tradicionalno shva?anje ideja na kojima se zasniva knji?evnost uop?e. Tako su u pitanje dovedeni, na primjer, uloga autora u oblikovanju tekstualnih zna?enja, va?nost koncepta originalnosti pri uspostavi sustava knji?evnih vrijednosti te, s tim u vezi, odnos visoke i niske knji?evnosti, odnosno, kulture. Uzglobljuju?i nekanonizirane jezike (na primjer narkomanskog slenga ili rock-lirike) u samo sredi?te jezi?nog i knji?evnog kanona, Re?icki kontaminira granicu koja ih razdvaja ne bi li na taj na?in ogolio strategije uspostave vrijednosti u kulturi, ali i u dru?tvu u cjelini.

Stavljaju?i ustrajno jezik pjesni?tva u odnos s drugim dru?tvenim jezicima, poput kr??anstva, nacionalne povijesti ili supkulture, Re?icki nastoji otvoriti i problem politi?nosti knji?evnosti. Njegovo pjesni?tvo na taj na?in za svoje polazi?te uzima davanje glasa onome ?to je u na?oj slu?benoj kulturi obi?no nijemo, onome ?to nema glasa, ?to (se) ne glasa. Dati glas bezglasnom, uprizoriti nevidljivo i uzdi?i obezvrije?eno taktika je koja pjesni?tvo Re?ickog stavlja uz bok onim dru?tvenim praksama koje pru?aju otpor razli?itim oblicima hegemonije tako ?to ustrajno ogoljuju njezine ideolo?ke mehanizme. U kona?nici, dati glas bezglasnom, staviti ga u jezik pjesni?tva, ukazuje na ?injenicu kako glas, glasnost ili glasa?ka ma?ina, nu?no za sobom ostavljaju pusto? uti?anog, groblje ti?ine. Toj ?utljivosti svojim pjesni?tvom Re?icki daje tijelo i tako osloba?a njezin podriva?ki potencijal.

U okviru suvremenog hrvatskog pjesni?tva, napose onog koje nastaje unazad tridesetak godina, opus Delimira Re?ickog po mnogo ?emu zauzima mjesto razlike. Zbog toga nagrada ?Goranov vijenac? za 2011. godinu dolazi u prave ruke.

Branko ?egec
Milo? ?ur?evi?
Miroslav Kirin
Evelina Rudan
Tvrtko Vukovi?

Biografija

Delimir Re?icki ro?en je 16. o?ujka 1960. u Osijeku. Osnovnu ?kolu i gimnaziju poha?ao u Baranji. Studij kroatistike zavr?io je na tada Pedago?kome, danas Filozofskome fakultetu u rodnome gradu. Poeziju, prozu, knji?evnu kritiku i esejistiku, kao i medijsku publicistiku po?eo objavljivati po?etkom osamdesetih godina u svim va?nijim hrvatskim ?asopisnim i inim publikacijama. Sredinom osamdesetih sura?ivao s bendom Roderick i bio ?lanom - tekststopiscem rock grupe Galebovi. Prevo?en je na brojne jezike - njema?ki, engleski, talijanski, francuski, ?vedski, ?panjolski, ma?arski, poljski, slova?ki, ruski, bugarski, makedonski i slovenski, izme?u inih i u ?asopisima Akzente (koji o njemu donosi uvodni prilog broja 2/2008.) i Manuskripte. 2008. godine s Alidom Bremer, Ivanom Sajko i Edom Popovi?em pisao blog Kroatisches Quartett za njema?ku arte.tv. Sudjelovao na internacionalnim, multimedijskim CD projektima Matria Europa nizozemskih umjetnika Sluika & Kurpershoeka (Kunst Ruimte, Amsterdam, 1996.) i soundtrack. psi Ivana Faktora (Osijek, 2001.). Pjesni?kim, proznim i esejisti?kim tekstovima zastupljen u brojnim antologijama, pregledima i panoramama suvremene hrvatske poezije, proze i esejistike, kao i u nekoliko internacionalnih antologija i pregleda europske i svjetske poezije. Uposlen kao urednik Kulture u dnevnim novinama Glas Slavonije. Ure?ivao ?asopise i novine Ten, Osje?ki tjednik, Heroina Nova, Knji?evna revija, Godi?njak ogranka Matice hrvatske Beli Manastir. U okviru naklade Fraktura, ure?uje pjesni?ku biblioteku Fraktali. ?ivi u Osijeku.

?

Bibliografija

?

Knjige pjesama:?

Gnomi? (Biblioteka Quorum, Zagreb, 1985.)
Sretne ulice (ICR Osijek, 1987.)
Die die my darling (Biblioteka Quorum, Zagreb, 1990.)
Knjiga o an?elima (Meandar, Zagreb, 1997.)
Ezekijelova kola (Znanje, Zagreb,1999.)
Aritmija (Meandar, Zagreb, 2005.)
Meghalni a pandakkal (izbor, BabelPress, Veszprem, 2008.)
Arrhythmie (Edition Korrespodenzen, Wien, 2008.)
Crne marame (izbor, Carmen Croaticum, Vinkovci, 2008.)

?

Knjige proze, kritika i eseja:

Ti?ina (tekstualna potraga, MKP, Osijek, 1985.)
Sagrada familia (pripovijesti, Meandar/Knji?ara Nova, Zagreb/Osijek, 1993.)
Ogledi o tuzi (eseji, ?lanci, Meandar, Zagreb, 1995.)
Bli?nji (eseji, prikazi, Matica hrvatska, Osijek, 1998.)
Sretne ulice & Sagrada familia (reizdanje, Meandar, Zagreb, 2000.)
Ubo?nica za utvare (novele, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.)
Demoni u tranzicijskoj ?pilji (ogledi, polemike, ?lanci, Fraktura, 2010.)

?

?Nagrade:

Sedam sekretara SKOJ-a, 1987.
Duhovno hra??e, 1997. & 2005.
Povelja uspje?nosti "Julije Bene?i?", 1998.
Kiklop, 2005.
Godi?nja nagrada "Vladimir Nazor", 2006.
Hubert Burda Preis, 2008. (uz Val?ynu Mort i Tadeusza Dabrowskog)

?

?

Pokušaj Linča {gallery}sk/linc{/gallery} KAZALIŠTE IGK poziva na predstavu Pokušaj linča 29. veljače 2020. u 20 sati, Opatovina 11
Sektor 24 - prema drami M.Lukšić: Valentinovo – dan zaljubljenih {gallery}sk/sektor24{/gallery} … u petak na Velantonovo 14.02. u 20.30h nam dođite na prvi dio predstave:SEKTOR 24...a u subotu 15.02. u 20.30h pogledajte nastavak: SEKTOR 24/2prema drami Milice L...
Umro mo Vladimir Kranjčević {gallery}AZ/kranjcevic{/gallery} Maestro Kranjčević kao dirigent vodio je od 1974. do 1987. Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" Posljednji ispraćaj biti će na Krematoriju, 14.2.2020. u 12:50. ...
Najave predstava Najavljujemo predstave Kazališta "Ivan Goran Kovačić"14.2. (petak) u 20:30 - Sektor 2415.2. (subota) u 20:30 - Sektor 24/229.2. (subota) u 20:00 - Pokušaj linča21.3. (subota) u 20:00 - Pokušaj l...
MVA u Donjoj Stubici {gallery}MVA/nastupi/donjastubica{/gallery} Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić nastupio je na Božićnom koncertu u Donjoj Stubici, prenosimo iz objave na https://www.facebook.com/pg/zvskuds...
Božićna čestitka {gallery}MVA/nastupi/palma{/gallery} Sretan Božić i Novu Godinu žele vam svima dirigent Lobel Filipić i pjevači Muškog vokalnog ansambla Ivan Goran Kovačić
MVA u crkvi Sv. Antuna Padovanskog {gallery}MVA/nastupi/svduh19{/gallery} U crkvi Župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu 30.11.2019. Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić sudjelovao je na 16. tradicion...
Goran za mlade pjesnike Goranovo proljeće Studentskog kulturno-umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" raspisuje natječaj "Goran za mlade pjesnike", nastojeći stimulirati stvaralaštvo mladih pjesnika u Republici Hrv...