goranovo_puni_notaboja.png


bc photo c vanda miksicBRANKO ?EGEC: Dobitnik Goranova vijenca?

Prosudbena komisija u sastavu: Ana Brnardi?, Tonko Maroevi?, Marko Poga?ar, Milorad Stojevi? i Tvrtko Vukovi? jednoglasno je odlu?ila da ''Goranov vijenac'', nagradu za pjesni?ki opus i ukupan prinos hrvatskoj knji?evnosti ove godine dodijeli uglednom hrvatskom pjesniku Branku ?egecu.

?

Obrazlo?enje uz nagradu GORANOV VIJENAC?

Od prve zbirke Eros?Europa?Arafat iz 1980, nagra?ene nagradom Goran za mlade pjesnike, pa do posljednje Pun mjesec u Istanbulu, nagra?ene Kiklopom za pjesni?ku knjigu godine 2012, pjesni?tvo Branka ?egeca prelazi put kojim se, na neki na?in, hrvatsko pjesni?tvo i samo kretalo unatrag tridesetak godina. U tom smislu metajezi?no, neoavangardno pjesni?tvo semanti?kog konkretizma s konca sedamdesetih i po?etka osamdesetih godina pro?log stolje?a, postmodernisti?ka citatna, intermedijalna i intertekstualna lirika iz druge polovice osamdesetih i tijekom devedesetih te neoegzistencijalizam tranzicijske knji?evnosti nultih godina ovog stolje?a to?ke su mogu?eg kriti?kog zastajanja i prepoznavanja. Me?utim, to su tek priru?ne i dosta neprecizne etikete kojima bi se dodu?e mogla obilje?iti glavna kretanja ?egecova pjesni?kog opusa, ali bi se pritom izgubila iz vida sva ona neizmjerno darovita skretanja s putanje koja ga zapravo ?ine nezaobilaznim doga?ajem u polju suvremenog hrvatskog pjesni?tva. Kad god je ?egecova lirika bivala u dosluhu s novim poetikama i kulturnim trendovima, ona ih je istodobno propitivala u pismu koje je, pateti?no ali to?no kazano, bezvremeno i u poetike i trendove neuklopivo.

???? Po?etak ?egecova pjesni?tva, ranih osamdesetih godina 20. stolje?a, obuhva?a zbirke Eros?Europa?Arafat i Zapadno-isto?ni spol. Te knjige nastaju dakle kao odgovor na onodobnu te?nju da se izdvoji zaseban poeti?ki pravac semanti?kog konkretizma. Bave?i se ponajvi?e materijalno??u jezika i njegovom strukturom, ?egec prihva?a ideju razgradnje tradicionalno shva?ene knji?evne komunikacije: ponajprije odnosa autora, teksta i ?itatelja, zatim smisla, stiha te same lirike i njome posredovanih zna?enja. Konvencije ozna?avanja i na?ini uspostave zna?enja postaju sredi?njom lirskom temom i glavnom pjesni?kom preokupacijom. Zbog toga prevladavaju metajezi?ni i autoreferencijalni postupci, ali njih ?egec stalno preple?e s motivskim grozdovima spolnosti i politike. Time se zapravo jasno iskazuje nezadovoljstvo neoavangardnim otpisivanjem dru?tvene zbilje te se predmetni sloj pjesme vra?a svakodnevlju i povijesti. Na taj se na?in obezli?eni i obespovije??eni sustav ozna?itelja u kona?nici preme?e u erotiziranu i politiziranu lirsku bujicu u kojoj nije mogu?e jasno razdru?iti knji?evne od izvanknji?evnih iskaza. Tako je modernisti?ko ustrajavanje na ekskluzivnosti autenti?ne i iz svijeta izdvojene lirske kreacije te na genijalnosti i proro?tvu pjesni?ke rije?i podvrgnuto sna?noj kritici. Ismijani su u tim dvjema zbirkama tako?er mitovi o povijesnom kontinuitetu, nacionalnoj homogenosti i vje?nosti nekih kulturnih i dru?tvenih institucija i vrijednosti.

???? U zbirkama Melankoli?ni ljetopis i Ekrani praznine, s kraja osamdesetih i po?etka devedesetih godina 20. stolje?a, ?egec jo? sna?nije skre?e s teme jezika na temu ojezi?ene ili diskurzivne stvarnosti. Zacrtani je smjer odre?en nizom problema na?elno vezanih za knji?evnost i misao postmodernizma. U fokus se, na primjer, dovodi utjecaj masovnih medija i popularne kulture na uspostavu i dezintegraciju subjektnih uloga te gubitak autenti?nosti sebstva pred najezdom medijaliziranog svijeta. Propituje se postojanost i opravdanost podjele kanonske i nekanonske umjetnosti i kulture, u naj?irem smislu neupitnost uspostavljenih i dobro ?uvanih dru?tvenih i kulturnih vrijednosti i razlika. Uzdrmava se usto prirodnost nao?igled nepromjenjivih podjela poput lirika-proza ili ja-drugi i tome sli?no. Pritom od nezaobilazne va?nosti za ?egecovo pjesni?tvo postaje figura i koncept melankolije. Virtualizacija materijalne stvarnosti i umno?enost komunikacijskih kanala isu?uju ?u?enu stabilnost subjekta. To trajno izgubljeno emocionalno i spoznajno upori?te javlja se me?utim kao izvori?te za invenciju novih odnosa i sna?nijih kriti?kih praksi. Na temelju brojnih posu?enih tekstova ba?tine, literature, filma, umjetnosti, televizije ili glazbe, subjekt kreira jezik otpora koji je unaprijed svjestan potrebe vlastita osporavanja. Ve? tim zbirkama ?egec daje trajan doprinos hrvatskom pjesni?tvu jer u njima na sna?an i originalan na?in kriti?ki, parodijski i problemski opjevava politi?ku i medijsku zaga?enost suvremenog dru?tva te tragediju subjekta u dobu ekrani?ne pusto?i.

??????????? Zbirke Tamno mjesto, Zapisi iz pustog jezika i Pun mjesec u Istanbulu nastaju nultih godina 21. stolje?a. U njima ?egec na odre?eni na?in zdru?uje svoje dotada isprofilirane interese za politiku, povijest, medije, spolnost, jezike kulture, glazbu, film i naravno su?tinu same lirike. No razlike postoje i va?ne su. Ako su primjerice Ekrani praznine ukazivali na tamno mjesto medijalizirane i ideologizirane dru?tvene stvarnosti, onda zbirka Tamno mjesto ukazuje na tamno mjesto ?udnje u samom subjektu. Na odre?eni na?in raniji obra?un s politikama, ideologijama i medijskim ki?em u Tamnom mjestu pro?iruje se obra?unom s kulturom konzumerizma koja ostavlja pusto? u sredi?tu ljudske egzistencije. Taj se obra?un nastavlja i u Zapisima iz pustog jezika sa sna?nim naglaskom na razornu pusto? jezi?nih strategija i mehanizama kojima nas dru?tvo spektakla zavodi, a zapravo porobljava. U zasad posljednjoj zbirci Pun mjesec u Istanbulu ?egec aktivira neoromanti?arski topos putovanja i izmje?tenosti ne bi li iz perspektive drugog progovorio o voajerizmu i ekshibicionizmu kao nezaobilaznim fantazmama suvremene kulture. Biti izlo?en pogledu drugog, biti vidljiv, mo?da je vi?e od svega temelj ljudske egzistencije danas.

??????????? Lirskim pismom koje ustrajnom recikla?om kulturne, knji?evne i umjetni?ke ba?tine te kriti?kom parodijom medija, politike, tr?i?ta i drugih jezika dana?njice demistificira tvrde, oko?tale i zdravorazumske spoznaje i vrijednosti, ?egec daje nemjerljiv doprinos razumijevanju kako na?e umjetni?ke i dru?tvene pro?losti, tako i na?e suvremenosti. U formalnom i sadr?ajnom smislu njegova je lirika originalna. Visok stupanj poeti?kog i jezi?nog umije?a prati i visok stupanj kriti?ke svijesti ?to ?egeca svrstava u red na?ih najzaslu?nijih suvremenih pjesnika, umjetnika i, usudio bih se re?i, aktivista, a njegovu liriku u red rijetkih mjesta sretnog susreta eroti?ne jezi?ne ingenioznosti i politi?ke osvije?tenosti i snage.?

Tvrtko Vukovi??

?

Biografija

Branko ?egec, ro?en 22. lipnja 1957. u Kraljevu Vrhu, Vrbovec. Diplomirao Jugoslavenske jezike i knji?evnosti i komparativnu knji?evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.?
Ure?ivao knji?evnost u omladinskim novinama i ?asopisima?Polet?i?Pitanja. Od 1985. do konca 1989. glavni urednik ?asopisa?Quorum.?
Od 1989. do konca 1990. glavni i odgovorni urednik lista za kulturu Oko.?
Nakon toga do 1993. urednik u izdava?koj ku?i?Mladost.?
Godine 1992. pokrenuo vlastitu nakladni?ku ku?u?Meandar (od 2005. Meandar media).?Godine 1999. izabran je za predsjednika Odbora Goranova prolje?a, najve?e hrvatske pjesni?ke manifestacije, na ?ijem ?elu ostaje do jeseni 2007.?
Godine 2003. pokre?e Centar za knjigu i ?asopis za knjigu?Tema.

Objavio je sljede?e knjige:?

- Eros-Europa-Arafat, poezija, Zagreb 1980. (nagrada?Goran?za mlade pjesnike)
-?
Zapadno - isto?ni spol, poezija, Zagreb 1983
-?
Presvla?enje avangarde, eseji i kritike, Zagreb 1983. (nagrada Sedam sekretara SKOJ-a)
-?
Melankoli?ni ljetopis, poezija, Rijeka 1988
-?
Ekrani praznine, poezija, Zagreb 1992, pro?ireno izdanje 2001
-?
Fantom slobode, eseji, kolumne, ?lanci, Zagreb 1994.
-?
Strast razlike, tamni zvuk praznine?-?Panorama hrvatskoga pjesni?tva osamdesetih i devedesetih godina?(s Miroslavom Mi?anovi?em), Zagreb 1995
-?
Nitko?ne govori hrvatski/Personne ne parle croate?(s Miroslavom Mi?anovi?em i Ivicom Prtenja?om), izbor iz poezije (dva izdanja), Zagreb 2002
-?
Sintaksa mese?ine, izbor iz poezije, Ljubljana 2004
-?
Tamno mjesto, poezija, Zagreb 2005 (nagrada Ko?i?evo pero)
-?
Tri krokodila?(sa Senkom Karuzom i Miroslavom Mi?anovi?em), proza, Zagreb 2005
-?
Nurkanje na zdiv - Ronjenje na dah - Breat-Hold Diving, izbor iz poezije, Skopje 2010
-?
Zapisi iz pustog jezika, poetska proza/pjesme u prozi, Zagreb 2011
-?
Pokret otpora, ?lanci, Zagreb 2011. (Nagrada Julije Bene?i? 2012)
-?
Pun mjesec u Istanbulu, poezija, Zagreb 2012. (nagrada Kiklop za pjesni?ku knjigu godine)
-?
Lune pleine a Istanbul, poezija, Rustrel (Loire, France) 2012
-?
Shopping Terapia, izbor iz poezije, Bratislava 2012.

Za ukupan prinos suvremenom hrvatskom pjesni?tvu na Kvirinovim susretima u Sisku 2008. dodijeljena mu je Plaketa Sv. Kvirina.

Pjesme su mu uvr?tene u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu. Autor je ili koautor vi?e izbora i pregleda hrvatske knji?evnosti (poezije i proze) u zemlji i inozemstvu.

Pokušaj Linča {gallery}sk/linc{/gallery} KAZALIŠTE IGK poziva na predstavu Pokušaj linča 29. veljače 2020. u 20 sati, Opatovina 11
Sektor 24 - prema drami M.Lukšić: Valentinovo – dan zaljubljenih {gallery}sk/sektor24{/gallery} … u petak na Velantonovo 14.02. u 20.30h nam dođite na prvi dio predstave:SEKTOR 24...a u subotu 15.02. u 20.30h pogledajte nastavak: SEKTOR 24/2prema drami Milice L...
Umro mo Vladimir Kranjčević {gallery}AZ/kranjcevic{/gallery} Maestro Kranjčević kao dirigent vodio je od 1974. do 1987. Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" Posljednji ispraćaj biti će na Krematoriju, 14.2.2020. u 12:50. ...
Najave predstava Najavljujemo predstave Kazališta "Ivan Goran Kovačić"14.2. (petak) u 20:30 - Sektor 2415.2. (subota) u 20:30 - Sektor 24/229.2. (subota) u 20:00 - Pokušaj linča21.3. (subota) u 20:00 - Pokušaj l...
MVA u Donjoj Stubici {gallery}MVA/nastupi/donjastubica{/gallery} Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić nastupio je na Božićnom koncertu u Donjoj Stubici, prenosimo iz objave na https://www.facebook.com/pg/zvskuds...
Božićna čestitka {gallery}MVA/nastupi/palma{/gallery} Sretan Božić i Novu Godinu žele vam svima dirigent Lobel Filipić i pjevači Muškog vokalnog ansambla Ivan Goran Kovačić
MVA u crkvi Sv. Antuna Padovanskog {gallery}MVA/nastupi/svduh19{/gallery} U crkvi Župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu 30.11.2019. Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić sudjelovao je na 16. tradicion...
Goran za mlade pjesnike Goranovo proljeće Studentskog kulturno-umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" raspisuje natječaj "Goran za mlade pjesnike", nastojeći stimulirati stvaralaštvo mladih pjesnika u Republici Hrv...