goranovo_puni_notaboja.png

gordana foto SmallGORDANA BENIĆ: Dobitnica Goranova vijenca

Prosudbena komisija u sastavu: Branko Male?, Dra?en Katunari?, Evelina Rudan, Davor ?alat i Branislav Oblu?ar jednoglasno je odlu?ila da ''Goranov vijenac'', nagradu za pjesni?ki opus i ukupan prinos hrvatskoj knji?evnosti ove godine dodijeli uglednoj hrvatskoj pjesnikinji Gordani Beni?.?

?

Obrazlo?enje uz nagradu GORANOV VIJENAC

Prema mi?ljenju ve?ine vode?ih hrvatskih knji?evnih kriti?ara poezija splitske pjesnikinje Gordane Beni? jedno je od najosebujnijih i najvrednijih poeti?kih iskustava suvremenog hrvatskog pjesni?tva. Ona je u svojim prvim zbirkama pjesama, a tome se ponovno vratila i u recentnoj trilogiji o Diklocenijanovoj pala?i, odmjeravala vidljivo i nevidljivo, konkretizirani prostor spomenute pala?e i njegova istodobna utonu?a u labirintnu onkrajnost, polifoni?nost simultanih povijesnih slojeva i nadrealnu preobrazbu mediteranskog imaginarija. No, u novi poeti?ki prostor, u kojemu oniri?nost u gotovo ?opovskim razmjerima ukida svaku gravitaciju, Gordana Beni? u punoj je mjeri u?la zbirkom pjesama u prozi Balada o neizrecivom iz 2003. godine. Knjigu je otvorila konstatacijom: ?Po?inje kaos?. I doista, njezine re?enice od tada plavi tamna apokalipti?na slikovitost, civilizacijski nomadizam, simptomi svjetskog rastrojstva i ?preskakaju?e? redanje motiva nalik monta?nom postupku poznatom jo? od Eliotove Puste zemlje. Usprkos veli?ine novosti na?ina pisanja Gordane Beni?, spomenuta knjiga kao da je bila tek portal za prostor nove poetike. Tekstovi u autori?inim knjigama Svijet bez predmeta, Banalis Gloria i Oblik du?e ve? su sna?no rascvjetavanje tog novog poetskog iskustva. Virtualizacija svijeta, naime, u velikoj je mjeri ve? ispraznila stvarnost od predmeta: ?Kad ishlape stvari sve se doima kao vrsta opsjene?, no i duhovna stvarnost tek je hologramska slika kaosa u koji je zapao suvremeni svijet u svojim sve zlokobnijim spektaklima. To pak posvema?nje ?izmicanje oslonca? mo?e biti, nau?ili smo to ve? od Arthura Rimbauda, vrlo produktivno za poeziju. Pjesme u prozi Gordane Beni? u spomenutim knjigama bivaju kvintesencija postmodernisti?ke apokaliptike: do neraspoznatljivosti zdru?uju se stvarno i virtualno, zemaljsko i nebesko, dobro i zlo, literarno i izvanliterarno, la?ni optimizam i tragedija. Sugestivan je to izraz, kako bi rekla Dubravka Orai? Toli?, ?te?ke? postmoderne, koja ?to intenzivnije dubi po svemiru nude?i neuspjela spasenja, to jasnije otkriva svoje sablasno lice ni?tavila. Poezija je to koju obilje?uje formalna sloboda, ali i sna?na promi?ljenost i funkcionalnost dijelova; slaganje prizora kao ?nadrealisti?ko istrgnu?e iz konteksta koji se gradi iz bjegova smisla od konkretnog ozna?avanja? (Zvonimir Mrkonji?); mistifikacijska uporaba nebrojenih povijesnih sedimenata i njihova asocijativna kombiniranja radi ukidanja stvarna prostora i vremena te stvaranja posve virtualne zbilje, govor obilje?en sna?nom vizualno??u koja ne ?eli afirmirati predmetnost, ve? izaziva osjetilne i duhovne senzacije koje prizivaju nevidljivu stvarnost. Gordana Beni? kao da je svagda op?arana mogu?no??u ?provociranja? nevidljivog, njegova mnogolikog uvla?enja u tvarni tekst, poni?tavanja cijela vidljiva svijeta sa svom njegovom ?slavom? i ?gustom? povijesno??u za volju, kako glasi naslov jedne pjesme, Mra?nih kontinenata. Ona tako, zajedno s Baudelairom, Rimbaudom, i tolikima poslije njih, programatski ispovijeda raskidanje zbiljske koprene i? prodor u irealno. Kako, me?utim, ne bismo pomislili da smo jo? u herojskim danima grozni?ava modernisti?kog prodora u nove svjetove - jo? neosvje?tene o tome da su i same opsjena i artificijelni misaoni konstrukt - Gordana Beni? brojnim signalima pokazuje da je posve svjesna svoje postmodernisti?ke sinkronije. Njezin tekst na sebe neprestance preuzima mnogolike izri?ajne i misaone obrazine koje simuliraju razli?ite stvarne ili izma?tane osobnosti, odnosno snop osobina koje ?ine konstrukt neke, zapravo ?isto knji?evne,? persone. Uz tako jasnu Gordaninu svijest o artificijelnosti i konvencionalnosti svakog mogu?eg knji?evnog govora, bilo bi naivno pomisliti da ona nema jasnu spoznaju o knji?evnom karakteru, odnosno konstruktivnosti i samog svog nastojanja da se s fantazmom ?nevidljivoga? posve razrije?i literarni i misaoni labirint. Taj fantazam doista u najve?oj mjeri pokre?e sav njezin tekstualni svijet. Me?utim, pjesnikinja, odnosno pjesmovna svijest njezinih tekstova ne?e oklijevati da i sam taj fantazam nevidljivog i tamnog nedvosmisleno okarakterizira kao privid. Ako joj je i sam glavni pokreta? njezina pisanja privid, zapitajmo se, dakle, ?emu onda pjesnikinja poklanja povjerenje? Nije li njezin ?svijet bez predmeta? zapravo sama knji?evnost i njezina sposobnost da svaki predmet, odnosno konkretni pojam, preobrazi u ?imbenika nekog posve virtualnog, izma?tanog svijeta? Nije li to istodobno modernisti?ki spiritualisti?ko ?uskrsnu?e rije?i?, ali i postmodernisti?ka svijest o konvencionalisti?kome karakteru knji?evnosti, kao i o njezinoj mogu?nosti da stvara nove simulakrumske svjetove koji su u jednakoj mjeri ?stvarni? ili ?nestvarni? kao i sama vidljiva zbilja? Gordana Beni? tako u svojim zbirkama pjesama, kao rijetko tko u suvremenom hrvatskom pjesni?tvu, obnavlja vjeru u mogu?nosti knji?evnosti. Poezija, ako i ne daje neku formulu vrhunaravna spasenja ili neupitna smisla koji bi podupro tjeskobnu i nezbrinutu ljudsku egzistenciju, ipak, u svojim najboljim trenucima, ostaje jedna od malobrojnih odmaka od posvema?nje ispra?njenosti suvremena svijeta, a tome iznimno dojmljivo svjedo?i na?a pjesnikinja.?

Davor ?alat?

?

Biografija?
Gordana Beni? ro?ena je 1. prosinca, 1950. u Splitu. Diplomirala knji?evnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, te zavr?ila poslijediplomski studij knji?evnosti u Zagrebu. Zastupljena je u brojnim doma?im i stranim antologijama suvremenog hrvatskog pjesni?tva, a njena poezija prevedena je na desetak stranih jezika.?

Objavila je dvanaest poetskih zbirki i jednu knjigu publicistike:?
Soba, Knji?evni krug, Split, 1982.?
Kova?i sjene, Knji?evni krug, Split, 1987.?
Trag Morie, Hrvatska sveu?ili?na naklada, Zagreb,1992.?
Dubina, Meandar, Zagreb, 1994.?
Laterna Magica, Knji?evni krug, Split, 1998.?
Balada o neizrecivom, Meandar, Zagreb, 2003.?
Godina Sfinge, publicistika, Ex libris, Zagreb, 2003.?
Unutarnje more, izabrane pjesme (izbor i pogovor Zvonimir Mrkonji?), Matica hrvatska, Zagreb, 2006.?
Svijet bez predmeta, Knji?evni krug, Split, 2007.?
Banalis Gloria, Hrvatsko dru?tvo pisaca, Zagreb, 2009.?
Oblik du?e, Fraktura (biblioteka Fraktali), Zapre?i?, 2011.?
Dvije knjige iz Triptiha o Dioklecijanovoj pala?i u Splitu:?
Pala?a zarobljenih snova - imaginarni putopisi, Ex libris, Zagreb, 2012.?
Pala?a nezemaljskih snova - psihogrami, Ex libris, Zagreb, 2013.?
Nagrade:?
1998. "TinUjevi?", nagrada Dru?tva hrvatskih knji?evnika za knjigu poezije Laterna Magica?
2000. "Vicko Andri?", konzervatorska nagrada Ministarstva kulture za novinski opus o kulturnoj i arhitektonskoj ba?tini Splita i Dalmacije.?
Gordana Beni? vrsna je autorica pjesama u prozi. Specifi?nim obratima u pjesni?koj imaginaciji ovu poetsku vrstu uvela je prostore velikih ?irina i prostranosti. U posljednjim knjigama razgranava osobitu vrstu iluzionizma stvaraju?i magi?ne? kronike i apokrifnezemljovide, ?ime je svoju inovativnu poetiku uzdigla do razine planetarne i kozmi?ke rapsodije.

?

?

Pokušaj Linča {gallery}sk/linc{/gallery} KAZALIŠTE IGK poziva na predstavu Pokušaj linča 29. veljače 2020. u 20 sati, Opatovina 11
Sektor 24 - prema drami M.Lukšić: Valentinovo – dan zaljubljenih {gallery}sk/sektor24{/gallery} … u petak na Velantonovo 14.02. u 20.30h nam dođite na prvi dio predstave:SEKTOR 24...a u subotu 15.02. u 20.30h pogledajte nastavak: SEKTOR 24/2prema drami Milice L...
Umro mo Vladimir Kranjčević {gallery}AZ/kranjcevic{/gallery} Maestro Kranjčević kao dirigent vodio je od 1974. do 1987. Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" Posljednji ispraćaj biti će na Krematoriju, 14.2.2020. u 12:50. ...
Najave predstava Najavljujemo predstave Kazališta "Ivan Goran Kovačić"14.2. (petak) u 20:30 - Sektor 2415.2. (subota) u 20:30 - Sektor 24/229.2. (subota) u 20:00 - Pokušaj linča21.3. (subota) u 20:00 - Pokušaj l...
MVA u Donjoj Stubici {gallery}MVA/nastupi/donjastubica{/gallery} Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić nastupio je na Božićnom koncertu u Donjoj Stubici, prenosimo iz objave na https://www.facebook.com/pg/zvskuds...
Božićna čestitka {gallery}MVA/nastupi/palma{/gallery} Sretan Božić i Novu Godinu žele vam svima dirigent Lobel Filipić i pjevači Muškog vokalnog ansambla Ivan Goran Kovačić
MVA u crkvi Sv. Antuna Padovanskog {gallery}MVA/nastupi/svduh19{/gallery} U crkvi Župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu 30.11.2019. Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić sudjelovao je na 16. tradicion...
Goran za mlade pjesnike Goranovo proljeće Studentskog kulturno-umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" raspisuje natječaj "Goran za mlade pjesnike", nastojeći stimulirati stvaralaštvo mladih pjesnika u Republici Hrv...