goranovo_puni_notaboja.png

leonova priredba su?ko 013MARIO SUŠKO: Dobitnik Goranova vijenca

Prosudbena komisija u sastavu: Tomica Bajsi?, Branko ?egec, Miroslav Kirin, Irena Matija?evi? i Delimir Re?icki jednoglasno je odlu?ila da ''Goranov vijenac'', nagradu za pjesni?ki opus i ukupan prinos hrvatskoj knji?evnosti ove godine dodijeli uglednom pjesniku Mariu Su?ku.

Obrazlo?enje uz nagradu GORANOV VIJENAC

Univerzalna paradigma gubitka i traume

Bogatstvo moderne poezije ogleda se ponajprije u bogatstvu perspektiva, poeti?kih izbora koji omogu?uju propitivanje egzistencijalnih, ali i komunikacijskih me?uprostora, a sve s jednim ciljem: reflektirati vlastito vrijeme sa svim njegovim prijeporima, nedoumicama, pitanjima i paletama mogu?ih odgovora. Sve je, naime, mogu?e i dopu?teno, osim kona?nosti odgovora, i po tome je poezija od moderniteta naovamo prostor u kojemu isku?avamo ono na ?to znanost i pragmati?na egzistencija uporno poku?avaju dati nedvosmislene odgovore, zanemaruju?i naj?e??e posljedice tih kona?nosti, ?rtve totaliteta koji se nadaju kao kona?na rje?enja. Jedna od formi kona?nih rje?enja s kojima se pre?esto suo?avamo nedvojbeno je i rat, osobito na ovim prostorima, na kojima su mnogi ratovi zapo?injali, a nijedan, ?ini se, nije zavr?io.
Poezija Marija Su?ka, na?ega ovogodi?njeg laureata, autora dvadeset pjesni?kih knjiga na hrvatskom, i tek ne?to manje na engleskom jeziku (?ini mi se, naime, da Su?kove knjige jednakih naslova na engleskom nipo?to ne treba ?itati kao iste knjige, jer one nikad nisu prevo?ene ni u jednom od mogu?ih smjerova, nego su uvijek ponovno pisane, re-ispisivane, s mnogim dodirnim to?kama i s mnogim razlikama) u nekoj shematiziranoj kriti?koj perspektivi mogla bi se smjestiti na policu s etiketom: poezija egzila i ratne traume.
Su?kova je poezija, naravno, svojim velikim dijelom, osobito onim nakon posljednjih ratova na ovim prostorima, i to, ali pritom ne smijemo zanemariti Su?kovo pisanje prije, vrijeme u kojemu je istra?ivao i eksperimentirao, ba?tine?i najbolje iz modernisti?ke tradicije knji?evnosti u kojoj se formirao, ponajprije hrvatske, ali i drugih tada?njih jugoslavenskih knji?evnosti, jednako kao i one u kojoj se prepoznavao: ameri?ke i engleske knji?evnosti s kojima se susretao kao anglist (amerikanist), ameri?ki postdiplomant, prevoditelj velikih pisaca (Whitman, cummings, Styron, Bellow, Malamud, Vonnegut, Barthelme, Sontag).
Najtemeljitiji prou?avatelj novije hrvatske poezije Cvjetko Milanja u svojoj petotomnoj knjizi Hrvatsko pjesni?tvo od 1950. do 2000, govore?i o Su?kovoj poeziji sedamdesetih i osamdesetih godina, kontekstualizira je uz neomaniriste (poput Paljetka npr.), neveliku skupinu pjesnika koji vjeruju u mo? poetskoga jezika i formalnih okvira u kojima se taj jezik kre?e, potvr?uju?i poeti?ke standarde koje nam je povijest knji?evnosti ostavila u naslje?e, a Su?ko svoja upori?ta nalazi, kao ?to ka?e Milanja, u ?enciklopedijskoj sistematici i epistemolo?koj analizi? povezanoj s ?privatnom (urbanom) do?ivljajno??u?. Ishode?i iz hrvatskoga modernizma Su?ko je u svojim prijeratnim knjigama (Drugo putovanje ili patetika uma, Zemljovi?enje, Physika Meta, Priru?nik za poeziju) produktivno korespondirao s pjesnicima svoje ili bliskih mu generacija (Maroevi?, Mrkonji?), no doticao se i tokova ?pjesnika iskustva jezika?, kako je tu struju imenovao Zvonimir Mrkonji?, iz sedamdesetih i osamdesetih godina pro?loga stolje?a. Su?ko kao pjesnik, naime, ne zatomljuje svoju zaokupljenost formalnim - grafi?kim, vizualnim i leksi?kim ? mogu?nostima poezije, ?to osobito do izra?aja dolazi u knjigama Physika Meta i Priru?nik za poeziju.
Novi rat i Su?kovo izgnanstvo iz Sarajeva rezultiralo je prevagom spomenute ?privatne do?ivljajnosti? , njegovim suo?avanjem s novim kontekstima, ili to?nije ? svladavanjem konteksta koji naj?e??e nisu bili i njegovi izbori. No, nemogu?nost egzistencijalnoga izbora donekle se mogla kompenzirati jedino umno?avanjem mogu?nosti literarnih izbora, ?to je potaknulo pisanje cijelog niza knjiga tematski ome?enih egzilom i sje?anjima na traumati?no iskustvo rata, gubitka egzistencijalne ukorijenjenosti i suo?avanje s vlastitom pro?lo??u kroz prizmu individualnih lomova, a to se ubrzo prepoznaje kao univerzalna paradigma gubitka i traume i dovodi do internacionalnih priznanja Su?kovoj poeziji koja ispisuje autenti?no, poetski visoko sofisticirano iskustvo progonstva, razaranja (ne samo fizi?koga) i traume koja se iz toga razvila.
Niz knjiga koje su uslijedile nakon Su?kovog izlaska na internacionalnu knji?evnu pozornicu knjigom-premosnicom Versus-Exsul (1998, hrvatsko izdanje 1999) svjedo?e o tom iskustvo i temeljito ga razvijaju: ?ivot poslije, Vje?nost na ?ekanju, Vrijeme zatvaranja, Okviri pam?enja, a vlastiti poetski projekt, sa svim fazama, Su?ko uobli?uje u knjizi izabrane poezije pod naslovom ?itanje ?ivota i smrti (2003). U tom je naslovu, ?ini mi se, najkonciznije opisan Su?kov poeti?ki credo. ?itanje ?ivota i smrti motivacijsko je polazi?te njegove poezije, koje se dodatno razvija svakom njegovom novom knjigom, u kojoj se reminiscencijski propituju ?ivot od djetinjstva do suo?avanja sa smrtnim ishodima, zapravo s univerzalnom dimenzijom smrti.
Goranov vijenac priznanje je za ukupan prinos suvemenoj hrvatskoj poeziji, a dodjeljivanjem Mariju Su?ku to se priznanje vjerojatno najvi?e pribli?ilo poetskim polazi?tima iz kojih je ono i pokrenuto, polazi?tima koja su upisana u Jami Ivana Gorana Kova?i?a, velikoj poemi svevremenih zna?enja koja je ostavila dubok trag daleko izvan granica jedne male nacionalne knji?evnosti. Goranova poezija i tragi?na sudbina sada, nakon niza potvrda, dobivaju pravi literarni hommage, ovovremeni refleks onoga ?to Goran nije mogao niti stigao napisati, uvjeren da poezija mo?e pridonijeti tome da se strahote jednoga ratnog besmisla vi?e ne ponavljaju. Su?kova poezija svjedo?i o onome ?poslije?, o ?ivotu, ali i o smrti koja nije dio prirodnog slijeda, u tom mehani?kom naru?avanju ritma normalne ljudske svakodnevice.
Su?kova posljednja u nas objavljena knjiga Okviri pam?enja reflektira tragove sje?anja pojedina?ne egzistencije u projekciju univerzalnoga gubitka i mo?da ga najbliskije rekontekstualizira u korpus suvremene hrvatske poezije, u kojoj se uvijek nalazio, iako se to ponekad nije dostatno primje?ivalo. No, Su?ko kao dobitnik nagrada u Engleskoj i Americi, s poezijom prevedenom na nekoliko jezika, ali i zna?ajnih priznanja u Hrvatskoj, poput nagrade Tin Ujevi? za knjigu Versus Exsul, pjesnik je kojemu Goranov vijenac dolazi kao potvrda visokog mjesta u korpusu suvremene hrvatske knji?evnosti, a hrvatska se knji?evnost tom ?injenicom mo?e i mora ponositi.?

Branko ?egec

?

Biografija

Mario Su?ko ro?en je 17. prosinca 1941. u Sarajevu. Na FF-u u Sarajevu diplomirao je engleski jezik/knji?evnost i filozofiju, potom 1967/68 i 1969/70 poha?ao poslijediplomski studij u Zagrebu, a godine 1968/69 kao Fulbrightov stipendist magistrirao ameri?ku knji?evnost na SUNY Stony Brook, gdje je izme?u 1970. i 1973. djelovao kao asistent, te doktorirao 1973. godine. Od 1973. do 1977. ?lanom je Odjela za anglistiku na SUNY Nassau Com. Collegeu u Garden Cityju, New York, a od 1977. Odjela za anglistiku u Sarajevu. Na SUNY NCC vra?a se 1993. na kojem kao redoviti profesor predaje knji?evnost i jezikoslovlje.
Poezija: The Final Take (Salzburg, Austrija, 2013), Okviri pam?enja (Zagreb, 2012), Framing Memories (Brownsville, VT, 2011), Epi/Logos (Liverpool, Velika Britanija, 2011), Vrijeme zatvaranja (Zagreb, 2009), Rules of Engagement (Liverpool, Velika Britanija, 2009), Closing Time (Brownsville, VT, 2008), Vje?nost na ?ekanju (Zagreb, 2006), Life Revisited: New and Selected Poems (Allahabad, Indija, 2006), Eternity on Hold (New York, NY, 2005), ?itanje ?ivota i smrti: pjesme 1982-2002 (Zagreb, 2003), ?ivot poslije (Zagreb, 2002), Madri, scarpe e altre canzoni Mortali (Napulj, Italija, 2001), The Life After (Stamford, CT, 2001), Versus Exsul (Zagreb, 1999), Versus Exsul (Stamford, CT, 1998), Majke cipele i ine smrtne pjesm" (Zagreb 1997), Budu?a pro?lost (Ljubljana, 1996), Mothers, Shoes and Other Mortal Songs (Stamford, CT, 1995), Priru?nik za poeziju (Rijeka, 1994), Knjiga izlaska (Tuzla, BiH, 1991), Physika Meta (Rijeka 1989), Izbrane pjesme (Sarajevo, 1986), Izbrane pjesme (Sarajevo, 1984), Gravitacije, 41 (Sarajevo, 1982), Zemljovi?enje (Zagreb, 1980), Skladbe i odsjevi (Sarajevo, 1977), Ispovijesti (Sarajevo, 1976), Pre?ivljenje (Sarajevo, 1974), Fantazije (Sarajevo, 1970), Drugo putovanje ili patetika uma (Zagreb, 1968), Prvo putovanje (Sarajevo, 1965).
Poezija mu je, me?u inima, tiskana u antologijama i ?asopisima u Hrvatskoj, SAD-u, Velikoj Britaniji, ?vedskoj, Nizozemskoj, Indiji, Irskoj, Ma?arskoj, Austriji i Italiji. Priredio je nekoliko antologija i izbora, uklju?uju?i sedam svezaka Saula Bellowa (1990), antologiju suvremenog ameri?kog pjesni?tva (1990), suvremenog britanskog pjesni?tva (1988, zajedno s D. Harsentom), afroameri?kog pjesni?tva dvadesetog stolje?a (2000), moderne ?idovsko-ameri?ke pripovijesti (2006, zajedno s M. Schwartzmanom), pripovijesti Donalda Barthelma (1985), poezije Theodorea Roethkea (1982) i e. e. cummingsa (1988), te preveo, me?u inima, romane Williama Styrona, Bernarda Malamuda, E. L. Doctorowa, Jamesa Baldwina, Kurta Vonneguta i Murraya Baila. Godine 2002. Meandar je tiskao Su?kovo integralno izdanje/prijevod kultne knjige pjesama Walta Whitmana Vlati trave. Godine 2014. Nakladni?ka ku?a Harbor Mountain Press objelodanila je izbor iz suvremene hrvatske poezije, Surfacing, koji je Su?ko priredio zajedno s Brankom ?egecom i preveo na engleski.
?etverostruki kandidat za Pushcartovu nagradu, finalist za Forwardovu nagradu za najbolju pojedina?nu pjesmu objelodanjenu u Engleskoj 2004, Su?ko je dobitnikom nekoliko nagrada, lista Telegram za poeziju (1965), Fonda A. B. ?imi? za ogled (1970), Nagrade/stipendije Savjeta Europe za knji?evne prevoditelje (1993/94), Nagrade ?asopisa Nassau Review za najbolju tiskanu pjesmu (1997 i 2006), Nagrade Tin Ujevi? 2000. godine za knjigu pjesama Versus Exsul (Meandar 1999), Nagrade Rektorata Dr?avnog sveu?ili?ta dr?ave New York za izvanredna postignu?a u podru?ju znanstvene i knji?evne djelatnosti (2003), Nagrade NCC-a za istaknuta postignu?a (2003 i 2011), Nagrade ?asopisa Relief: A Quarterly Christian Expression (2008) te Nagrade CCHA-e Distinguished Humanities Educator (2012).
Su?ko je 2012. progla?en Longislandskim pjesnikom godine, a od 2013-2015 imenovan pjesnikom laureatom Nassauske ?upanije. Godine 2012. postao je dopisnim ?lanom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pokušaj Linča {gallery}sk/linc{/gallery} KAZALIŠTE IGK poziva na predstavu Pokušaj linča 29. veljače 2020. u 20 sati, Opatovina 11
Sektor 24 - prema drami M.Lukšić: Valentinovo – dan zaljubljenih {gallery}sk/sektor24{/gallery} … u petak na Velantonovo 14.02. u 20.30h nam dođite na prvi dio predstave:SEKTOR 24...a u subotu 15.02. u 20.30h pogledajte nastavak: SEKTOR 24/2prema drami Milice L...
Umro mo Vladimir Kranjčević {gallery}AZ/kranjcevic{/gallery} Maestro Kranjčević kao dirigent vodio je od 1974. do 1987. Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" Posljednji ispraćaj biti će na Krematoriju, 14.2.2020. u 12:50. ...
Najave predstava Najavljujemo predstave Kazališta "Ivan Goran Kovačić"14.2. (petak) u 20:30 - Sektor 2415.2. (subota) u 20:30 - Sektor 24/229.2. (subota) u 20:00 - Pokušaj linča21.3. (subota) u 20:00 - Pokušaj l...
MVA u Donjoj Stubici {gallery}MVA/nastupi/donjastubica{/gallery} Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić nastupio je na Božićnom koncertu u Donjoj Stubici, prenosimo iz objave na https://www.facebook.com/pg/zvskuds...
Božićna čestitka {gallery}MVA/nastupi/palma{/gallery} Sretan Božić i Novu Godinu žele vam svima dirigent Lobel Filipić i pjevači Muškog vokalnog ansambla Ivan Goran Kovačić
MVA u crkvi Sv. Antuna Padovanskog {gallery}MVA/nastupi/svduh19{/gallery} U crkvi Župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu 30.11.2019. Muški vokalni ansambl Ivan Goran Kovačić sudjelovao je na 16. tradicion...
Goran za mlade pjesnike Goranovo proljeće Studentskog kulturno-umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" raspisuje natječaj "Goran za mlade pjesnike", nastojeći stimulirati stvaralaštvo mladih pjesnika u Republici Hrv...